Kolaudacija orgulja u crkvi Blažene Djevice Marije Snježne u Karlovcu

Kolaudacija orgulja u crkvi Blažene Djevice Marije Snježne u Karlovcu

U ispunjenoj dubovačkoj župnoj crkvi Blažene Djevice Marije Snježne u četvrtak 30. studenoga 2017. za vrijeme svečane mise koju je predvodio dr. Denis Barić, tajnik Druge sinode Zagrebačke nadbiskupije i ceremonijar zagrebačke katedrale, u koncelebraciji s domaćim župnikom mons. Antunom Senteom, ml., rektorom Nacionalnog svetišta Svetog Josipa, mons. Marinkom Mlakićem, generalnim vikarom Šibenske biskupije, preč. Matijom Pavlakovićem, rektorom Međubiskupijskog sjemeništa u Zagrebu, te svećenicima Karlovačkog dekanata, upriličena je kolaudacija Heilingerovih orgulja koje je “oživio” splićanin Philipp Amon Polić, nakon što su ih mnogi organolozi proglasili neupotrebljivim. Svečano misno slavlje animirao je zbor NaSveJaK pod ravnanjem Jelene Mužar Smenderovac, voditeljice i solistice-sopranistice uz orguljsku pratnju Krešimira Klarića, dubovačkog orguljaša.

S obzirom da sakralna glazba ima veliko značenje u liturgiji u Crkvi, daje sjaj svetim činima, u praksi je Crkve da se nove ili novoobnovljene orgulje u bogoslužnom prostoru blagoslove. Taj se obred naziva i kolaudacija orgulja (lat. collaudatio – hvaljenje, pohvala), a vidljivi je znak ostvarenja posvećenja ljudi u Kristu za slavu Božju. Orgulje u crkvi Blažene Djevice Marije Snježne izradio je karlovački graditelj orgulja Johann Heilinger (1797.-1872.), a zanimljivo je da je isti graditelj koji je prije 160 godina, 1857. godine, sagradio orgulje ujedno graditelj orguljskog pozitiva u prvoj polovici 19. stoljeća koji je obnovljen u svibnju 2017. godine u radionici Heferer. Zanimljivo je da se oba od četiri instrumenta istog graditelja nalaze upravo u župnoj crkvi Blažene Djevice Marije Snježne što ju čini jedinstvenom u Europi.

U propovijedi dr. Barić protumačio je evanđeoski tekst koji je u povodu blagdana svetog Andrije govorio o Kristu koji poziva svakog čovjeka da krene za Njim te upozna istinsku Radost, navodeći primjere života ljudi koji unatoč stečenim mnogim materijalnim i drugim dobrima nisu sretni. Dr. Barić pozvao je okupljene da kao i Šimun, zvan Petar te brat mu Andrija dopuste Kristu da promijeni njihove živote i učini ih ribarima ljudi. Pri kraju euharistijskog slavlja uslijedio je svečani blagoslov orgulja po rukama predvoditelja misnog slavlja.

Nakon misnog slavlja poznati hrvatski čembalist i orguljaš Pavao Mašić, izvanredni profesor na Muzičkoj akademiji u Zagrebu izveo je opsežni koncertni program kao vrhunac kolaudacije povodom 160. obljetnice dubovačkih orgulja.

Prije početka koncerta Mašić je predstavio je i prikazao mogućnosti sviranja na orguljama uz kratki uvod i objašnjenja, upoznavši publiku sa svakim od sedam registara.

Prije svakog odsviranog djela Mašić je kratko upoznao slušatelje s razlogom zbog kojeg je izabrao upravo to djelo te ispričao kratku crticu iz života skladatelja čije je djelo glazbeno interpretirao. Mašić je izveo djela Alexandrea Pierrea Françoisa Boëlya, Giovannija Battiste Martinija, Giovannija Morandia, Tomasa Albinonija u obradi Rema Giazzota, Franje Dugana.

Sopranistica Elena Roce uz orguljsku pratnju svoga profesora Mašića izvela je skladbu francuskog kompozitora Charlesa Françoisa Gounoda “Ave Maria”.

Prije koncerta mons. Sente predstavio je ilustriranu knjižicu na 44 stranice “160 godina dubovačkih orgulja” koju je sam uredio, u kojoj donosi važne podatke o liturgijskoj glazbi u Karlovcu na Dubovcu. Tom je prigodom zahvalio svim donatorima koji su omogućili obnovu ovog vrijednog instrumenta kao i sudionicima svečanosti kolaudacije među kojima su bile članice redovničke Družbe Kćeri Božje Ljubavi kao i vjernici laici koji su u proteklim godinama vodili dubovačke crkvene zborove ili ih na orguljama pratili.

Graditelju orgulja Philippu Amonu Poliću u znak zahvalnosti za obnovu rektor je uručio medalju svetog Josipa izrađenu u povodu 330. obljetnice izbora svetog Josipa za zaštitnika Hrvatske te preč. Alojziju Burji prigodom doprinosa u realizaciji obnove novoobnovljenih orgulja.

Ika.hr