03 kol In memoriam Nikša Njirić
U Zagrebu je 31. srpnja 2016. u devedesetoj godini života preminuo hrvatski skladatelj, glazbeni pisac i glazbeni pedagog Nikša Njirić. Posljednji ispraćaj Nikše Njirića bio je u četvrtak, 4. kolovoza, u 14.10 sati, na zagrebačkom groblju Miroševac.
Nikša Njirić je rođen 13. travnja 1927. godine u Dubrovniku. Do samog upisa na Muzičku akademiju skladao je tri sonate. U Zagrebu 1945. godine upisuje kompoziciju na tadašnjem Hrvatskom državnom konzervatoriju (kasnije Muzička akademija) i diplomira u klasi profesora Krste Odaka 1951. godine. Od 1955. do 1978. predavao je u zagrebačkim osnovnim i srednjim školama glazbeni odgoj, odnosno glazbenu umjetnost, a od 1978. do umirovljenja 1992. radio je na Pedagoškoj akademiji (kasnije u sastavu Filozofskog fakulteta – Pedagogijske znanosti) predavao je glazbeni odgoj s metodikom.
Suautor je i autor brojnih udžbenika i metodičkih priručnika za glazbene i općeobrazovne škole, a bavio se i glazbenom publicistikom. Osim što se bavio raznim glazbenim stvaralaštvom, posebno se ističe i kao suradnik časopisa Sveta Cecilija u kojem su objavljivana duhovna djela koja je skladao. Osobito vrijedi istaknuti njegov stručni članak u istoimenom časopisu Dopuna skladateljskog profila Albe Vidakovića na temelju uvida u nedovršeni oratorij Tužba u hramu.
S obzirom na socijalistički ustroj države i moguće posljedice, svoja djela objavljena u Svetoj Ceciliji redovito je potpisivao pod pseudonimom Viktor Rončić. To ime uzeo je po djedu s majčine strane koji se zvao Vittorio Ronchi.
Svoj nemali broj skladbi namijenjenih crkvenoj uporabi koje se nalaze u Hrvatskoj liturgijskoj pjesmarici Pjevajte Gospodu Pjesmu Novu, posvećuje upravo dječjim popijevkama. Skladba za mješoviti zbor i gudački orkestar Kanat brata Sunca (djelo nastalo 1977. godine, praizvedeno 25.04. 2005. u Zagrebu) je najveće duhovno djelo koje je skladao. Skladao je i više crkvenih himana te obradio božićne popijevke za mješoviti zbor i orkestar.
Tu se nadalje ističe skladateljski izražaj na Danima duhovne glazbe Cro patria, Split. Svoje izrazito mjesto Njirić zauzima kao skladatelj za festival dječjih pjevačkih zborova Zlatna harfa. Obilježje popijevki svakako čini pjevnost, lakoća pri izvedbi, a u isto vrijeme nude kvalitetu koja se postiže dobrom interpretacijskom izvedbom i tako se stvara model kako pjevati liturgijsku popijevku namijenjenu svakom uzrastu, a ne samo dječjim zborovima. Jedan je od onih skladatelja čiji je rad podigao hrvatsku glazbenu kulturu te kulturu općenito.
Što reći o onome tko je tako velik? Ništa drugo, nego da je zadužio hrvatski narod da opus njegovih djela ima posebno mjesto u hrvatskoj glazbenoj kulturi, koja se ne smije olako prepustiti zaboravu.
Isječci iz Diplomskog rada – Život i djelo Nikše Njirića – studentice Instituta za crkvenu glazbu „Albe Vidaković“ Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
Mihaele Horvat, Zagreb, 2006.