Biblijska priča

Biblijska priča

Bernardin Frankopan Ozaljski (1453.-1529.), erudit iz roda Frankopana, bio je nositelj borbe za opstanak hrvatskog naroda u vrijeme turske opsade. Osim onog vojnog i diplomatskog, značajan je njegov utjecaj na područje kulture. Prvi je dao prevesti Bibliju na hrvatski jezik 1521., te je prije točno 500 godina, nastao prvi zabilježeni prijevod Svetog pisma na hrvatski jezik. Program Biblijska priča osvrće se na biblijske teme iz Starog i Novog zavjeta, podsjećajući na obljetnicu ovog važnog događaja za hrvatsku kulturu.

Program počinje glazbom iz završnog čina oratorija Salomon Georga Friedricha Händela, koji se temelji na biblijskim pričama kralja Salomona. Uvertira Dolazak kraljice od Sabe poznat je broj i izvan konteksta oratorija. Arije Nicaule (što je bilo ime kraljice od Sabe, etiopski Makeda) također pripadaju posljednjem činu oratorija.

Njemački čembalist i skladatelj Christoph Graupner bio je Bachov i Telemannov suvremenik. Za života su ga cijenili više nego J. S. Bacha te je imao više izgleda od Bacha da postane kantorom u crkvi sv. Tome u Leipzigu. Ipak, grof Ernest Louis od Hesse-Darmstadta nije želio da Graupner, njegov dvorski dirigent ode, te je Bach izabran na mjesto kantora u leipziškoj crkvi. U Graupnerovoj bogatoj ostavštini nalazimo više od 1400 kantata. Kantata Furcht und Zagen skladana je 1711. za drugu nedjelju Adventa. U njoj Graupner oblikuje snažne osjećaje vezane za Kristov dolazak kroz jezgroviti i afektima bogati glazbeni jezik.

Iz Telemannovog frankfurtskog razdoblja (1712.-1721.) potječe trostavačna Sinfonia Spirituosa (1733.), koju je Christoph Graupner rado izvodio na dvoru u Darmstadtu. Prvi stavak skladan je u obliku Chaconne, dok su druga dva ekspresivna arija i ritmični Vivace.

Al Santo Selpocro, RV 169, jedno je od dva djela koje je Vivaldi naslovio tim imenom. Vjerojatno su oba nastala 1730. za potrebe liturgije Velikog tjedna. Skladba je uokvirena harmonijskim jezikom koja bogatom i izražajnom kromatikom opisuje tešku i trnovitu Kristovu patnju.

Juditina pobjeda nad Holofernom tema je jedinog sačuvanog Vivaldijevog oratorija (Juditha triumphans, RV 644). Dvjema arijama Juditine sluškinje Abre dotičemo se još jedne važne obljetnice za hrvatsku kulturu. Riječ je o petstotoj obljetnici prvotiska Marulićeve Judite (Venecija, 1521.).