17 pro Adventska duhovna obnova za crkvene glazbenike Grada Zagreba
U organizaciji Nadbiskupijskog pastoralnog instituta u Zagrebu i Hrvatskog društva crkvenih glazbenika u subotu, 17. prosinca 2016., u dvorani Nadbiskupijskog pastoralnog instituta, Kaptol 29a, održana je duhovna obnova za voditelje, orguljaše i članove crkvenih zborova Grada Zagreba na temu: Božićno otajstvo – radosno otajstvo Božje ljubavi. Duhovnu obnovu održala je dr. sc. s. Marija Pehar docentica na Katedri za dogmatiku Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Susret je započeo zajedničkom pjevanom molitvom i pozdravom predsjednice Hrvatskoga društva crkvenih glazbenika Ruže s. Domagoje Ljubičić.
Uslijedilo je predavanje voditeljice dr. sc. s. Marije Pehar u kojem je naglasila da Božićno otajstvo, kao slavlje utjelovljenja Sina Božjega, promišljamo u kontekstu cjelokupne povijesti spasenja. Ova je povijest, od stvaranja pa kroz sva vremena, povijest Božje ljubavi za čovjeka i cjelokupno stvorenje. A u toj je povijesti otajstvo Božića početak vrhunca Božje objave, objave u njegovu Sinu.
Božja ljubav nikada nije samo neki Božji čin naizvan, nego je oznaka samoga Božjega bića. Bog je ljubav jer je Trojstvo. A prelijevanjem i pokazivanjem svoje ljubavi na svoje stvorenje, Bog pokazuje samoga sebe (objavljuje se) i svoje stvorenje želi učiniti dionikom svoga unutar božanskoga života.
Ljubav je po samoj svojoj biti odnos, okretanje drugomu, otvaranje sebe drugomu, štoviše, uzmicanje da bi se napravilo prostora ljubljenomu. Svojevrsno umiranje sebi da bi se dalo prostora drugomu. I Božja ljubav prema njegovu stvorenju nosi sve ove oznake ljubavi, samo u savršenom stupnju. Od samoga stvaranja, koje se može shvatiti kao prvo Božje trpljenje, preko utjelovljenja i ulaska u našu ljudskost i materiju, koje je ostavljanje božanskog i Božja samooplijena od božanskog, pa sve do križa i Golgote kao ispunjenja žrtve ljubavi. Sva je Božja povijest sa svijetom povijest njegove intenzivne ljubavi koja se spušta na mjeru ljubljenoga, te se stoga pokazuje kao kenotička ljubav.
Ovakva Božja objava u čovjeku budi nadu, jer nas zove ljubljenima i tako nas oslobađa straha od smrti. Tako spoznaja o Bogu postaje za čovjeka izvorište radosti.
Ova pak radost najizraženije dolazi do izražaja u otajstvu Božića, u slavlju kada Božja ljubav na najjači način našoj ljudskosti postaje dostupna. Sin je Božji za nas postao čovjekom, da nas učini bogovima. Sin je postao stvorenjem da nas stvorenja učini sinovima. Božji govor o njegovoj prisutnosti uz nas, o njegovoj ljubavi i vjernosti, postaje tako potvrđeni govor, najozbiljniji izričaj ljubavi koja će svoje ispunjenje dobiti na križu. Božić se stoga treba slaviti kao radosni događaj jer on to uistinu jest, ali ne kao jeftini iskaz površne romantike koja ga lišava njegove najdublje poruke.
Stare su hrvatske božićne pjesme imale snagu iskazati dubinu, ozbiljnost i cjelovitost ovoga otajstva, njegovu poruku radosti za sav svijet i ozbiljnost iskaza Božje ljubavi koju nam posreduje. U njima tražimo nadahnuće i za danas.
U sklopu duhovne obnove održana je i glazbena radionica božićnih napjeva, a voditelji su bili doc. mr. art. Ruža s. Domagoja Ljubičić, Tihomir Prša, prof. i Kristijan Palčec, mag. mus.