Organum Histriae koncert u Svetom Lovreču Pazenatičkom

Organum Histriae koncert u Svetom Lovreču Pazenatičkom

Najstarije funkcionalne orgulje majstora Petra Nakića u Istri, iz 1735. godine, podarile su publici još jedan glazbeni biser. U župnoj crkvi sv. Martina biskupa u Sv. Lovreču održan je u nedjelju, 15. rujna koncert „Musica poetica“.

U posljednjih nekoliko izdanja festivala Organum Histriae veliki izazov predstavljale su visoke temperature u ljetnim mjesecima, ne samo za izvođače i publiku, već i za te istarske kraljice instrumenata koje su izrazito osjetljive na temperaturne ekstreme. Iz tog razloga organizatori su odlučili te aktivnosti provoditi u nešto blažim periodima kroz godinu, ali ipak s nakanom da lokalnoj publici i gostima ponude dašak kulturnog bogatstva Istre u smiraj ljeta.

Uvodni pozdrav izrekla je umjetnička voditeljica projekta Organum Histriae mr. art. Elena Roce.

Jubilarni, 25. Organum Histriae u svom je rujanskom terminu ugostio prvu umjetničku voditeljicu projekta Organum Histriae iz 1998. godine, Ljerku Očić, jednu od najistaknutijih hrvatskih glazbenica. A tom prigodom, prvi puta Nakićeve orgulje iz 1735. godine postale su bogatije za još jedan solistički „registar“, odnosno puhački instrument – fagot. Žarko Perišić, najpoznatiji i najvrsniji fagotist na ovim prostorima, udružio je svoje umijeće s kolegicom Očić te je pokazao svu raskoš ovog instrumenta koji u općoj svijesti postoji uglavnom samo kao orkestralni instrument.

Program koncerta „Musica poetica“ osmišljen je kao svojevrsno putovanje Europom glazbenim vremeplovom od renesanse, ranog i zrelog baroka do galantnog stila, sve kroz djela talijanskih, španjolskih, njemačkih, francuskih i engleskih skladatelja.

„Girolamo Frescobaldi, njegov učenik Bernardo Pasquini, ali i renesansni Antonio de Cabezon, uključuju mediteranske stilske odrednice interpretacije koje ujedno sadržavaju snažan emocionalni naboj kroz stilsku improvizaciju. Glazbeno putovanje Europom koje je ostvareno tim koncertom donosi i njemački koncept musice poetice koji teži povezivanju emocije i glazbene strukture. Boddeckerova Sonata sopra ‘La Monica’ za fagot i continuo razrađuje virtuozne varijacije fagota nad ‘mantričkim’ ponavljanjem teme u continuu, prizivajući znanu tvrdnju Johannesa Matthesona da je ‘osnovni cilj melodije pružanje užitka uhu, koje tada omogućava pokretanje emocija duše..’”

„Francuz Louis de Caix d’ Hervelois, šarmira nas u svojoj gracioznoj Suiti francuskom glazbenom interpunkcijom, elegantnom smjenom plesnih stavaka u bojama i mirisima francuske barokne estetike. Prijelaz iz baroka u lakši i prozračniji stil donose nam Talijan Benedetto Marcello i skladatelj Luigi Merci, Englez talijanskog imena, no englesko-francuskih korijena. Pravo ‘glazbeno otkriće’ predstavljaju i rijetko izvođene Mercijeve Sonate za fagot i continuo koje podsjećaju na stil njegova suvremenika Williama Boyca, s kojim je na neki način podijelio i sudbinu ‘zaboravljenog skladatelja’ budući da su njihova djela ponovno zaživjela tek početkom 20. stoljeća”, zapisala je između ostalog red. prof. dr. art. Ljerka Očić u programskoj knjižici koncerta.

Preuzeto s: ika.hr