12 lip Koncert u Pakracu
9. Lipnja 2024. godine održan je koncert dua Felix anima (Antonija Žarković, sopran i Danijele Adamek, orgulje) kao prvi koncert u sklopu Večeri sakralne glazbe u pakračkoj župnoj crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije. Tjedan dana kasnije, 16. lipnja, održat će se koncert flautistice Daliborke Krešić i orguljaša Mihaela Mojzeša. Posljednji koncert bit će 23. lipnja na kojem će nastupiti violončelistica Ema Nikolić i gitarist Goran Stefanović.
Koncert dua Felix anima sastojao se od ranobaroknog repertoara. Glazbena večer započela je izvedbom gospina plača, odnosno Pianto della Madonna slavnog baroknog kompozitora Claudia Monteverdija iz njegove zbirke Selva morale et spirituale. Ovdje se radi o duhovnoj kontrafakturi Ariadnine tužaljke, odnosno Lamento d’Arianna, iz Monteverdije zbirke Sesto libro. Poznato je kako je postupak kontrafaktura, odnosno, potpisivanja duhovnog teksta na originalno napisanu kompoziciju svjetovnog karaktera, bio čest. Međutim, zahvaljujući dubini teksta dobivamo lik Marije koji progovara iz prvog lica te na mjestima gdje i sama Ariadna na antičkim principima progovara o gorčini koju osjeća zbog izgubljene ljubavi, osjećamo i ljudskost gorčine i majčinskog gubitka Majke Božje.
Slavan Motet Cantabo Domino, hrvatskog baroknog kompozitora, Ivana Lukačića iz zbirke Sacrae Cantiones, svojim dinamičnijim karakterom uveo je promjenu. Cantabo Domino je neizostavan motet hrvatskog baroknog repertoara kao najizvođenije djelo barokne vokalne ostavštine. Na ovom koncertu interpretacija moteta zasnovana je najnovijim uputstvima Davorke Radice iz zbornika tiskanog u sklopu Međunarodnog znanstveno-umjetničkog simpozija IVAN LUKAČIĆ – KAPELNIK SPLITSKE PRVOSTOLNICE, povodom 400. obljetnice izdanja zbirke Sacrae cantiones. Ujedno, note su iščitane iz najnovijeg kritičkog izdanja Sacre Cantiones Ennia Sripčevića, Tomislava Bužića i Vita Balića, u izdanju PADOVA – Centro Studi Antoniani, izdanog u veljači ove godine.
Na program je uvrštena i barokna kompozitorica, Isabella Leonarda, i njezina dva moteta Surge o faelix anima i Cessate per me pugnare iz zbirke Motteti a voce sola op.11. koji svojim trajanjem i oblikom zapravo više nalikuju na kantatu (recitativi ravnomjerno interpolirani između ariosa). Valja naglasiti kako ova kompozitorica, inače uršulinka iz samostana u Novari, nije imala običaj pisati da capo, što je velika odlika baroknog repertoara. Također, njezin opus od ukupno 200 kompozicija obiluje motetima za jedan glas i basso continuo, što je zaista rijedak slučaj. Motet Surge o Faelix anima pripada među njene izvođenije motete, međutim o izvođenju moteta Cessate per me pugnare ne postoje zapisi kao ni zvučne snimke, čime je izvedba u Pakracu vrlo vjerojatno praizvedba ovog djela. Tekst moteta progovara o pogrešnosti ratovanja u Božje ime te kako i onaj koji dobiva u tom ratu kod Boga gubi. Danas itekako važna poruka. Nepoznato je koji sukob je direktno bio inspiracija Isabelli Leonardi za motet, ali živjela je u vremenu Tridesetogodišnjeg rata, sukoba katolika i protestanata, kao i mnogih protuturskih ratova. Ostaje nam samo nagađati.
Koncert je završio virtuoznom monodijom O Maria venecijanskog kompozitora Giovannija Rovette iz zbirke Ghirlanda Sacra. Neobičnost ovog moteta je što je ornamentacija raritetno detaljno napisana dok se tadašnjom praksom štošta prepuštalo izvođačima na izbor. Rovetta koristi, za tadašnje doba tipičan, ali ne manje zanimljiv, postupak tonskog slikanja gdje na tekst Candida (bijela) et nigra sum (i crna sam), veće notne vrijednosti koristi za bjelinu, poput polovinka i cijele note, a četvrtinke za tamnoću. Tekst moteta je katolička adaptacija Pjesme nad pjesmama gdje je pastirica pretvorena u djevicu Mariju. Motet završava zazivom Marije, kako i počinje, u eteričnim zvucima pikardijske terce.
Tekst: Antonija Žarković