20 lip Gostovanje članova Armenske zajednice u župi Stupnik – Lučko
U petak 16. 6. 2023., na blagdan Srca Isusova župna zajednica sv. Ivana Nepomuka Stupnik – Lučko ugostila je članove Armenske zajednice u Hrvatskoj. Na svetoj misi uz kolektivne nakane, župna zajednica uključila je i molitvu za prvu kršćansku Crkvu u Armeniji, za armenski narod i mir u Artsakhu. U sveopćoj molitvi izrečena je i molitva za Armence u pokrajini Artsakh (Gorski Karabah) koja je više od šest mjeseci u potpunoj blokadi, bez struje, hrane, vode, prometne povezanosti, a uništavaju se i drevne crkve, kulturni i povijesni spomenici. Artsakh, u kojemu tisućljećima živi armenski narod, a nalazi se na današnjem teritoriju Azerbajdžana, su kao republiku dosad priznale samo Armenija i nekolicina zemalja. Nestabilno primirje, s povremenim oružanim sukobima i nemirima, traje od kraja 1990-ih, točnije, nakon raspada SSSR-a, kada su i te dvije bivše sovjetske republike postale samostalne države. U Hrvatskoj se za Artsakh češće koristi rusko ime Samostalna oblast Gorski Karabah.
Molitvu je na hrvatskomu jeziku pročitala župljanka Marijana Rašić, čija je pokojna majka Gayane Vardanyan iz Armenije došla u Hrvatsku, a na armenskom Alina Gishyan, koja živi u Dugoj Resi.
Pjevanje su predvodili župni i dječji zbor, a na kraju slavlja su članovi Armenske zajednice otpjevali Gospodnju molitvu Očenaš (Hayr mer) na armenskom jeziku, uz orguljsku suradnju Eve Kirchmayer Bilić.
Nakon mise Kirchmayer Bilić održala je predavanje-prezentaciju „Prva kršćanska država – Armenija“ u župnoj dvorani. Brojnim okupljenim župljanima približila je drevnu povijest armenskog naroda, smještenog uz planinski masiv Ararat, na kojemu se, nakon potopa, zaustavila Noina arka, gdje je ponovo počela povijest čovječanstva i nastajanje novih naroda. Armenci svoju domovinu nazivaju Hajastan, prema Noinom prapraunuku Haiku. Bogata armenska povijest je u Hrvatskoj i Europi gotovo nepoznata. Obilježena je neprekidnim napadima i osvajanjima velikih osvajača, koji su ratovali preko nekada velikoga teritorija Armenije, gdje se spajaju istok i zapad. Mučeništvo, patnja i stradanje konstanta su armenske povijesti, a genocid nad armenskim narodom iz 1915., kada je pobijeno više od milijun i 500 tisuća Armenaca, ostao je nepoznat velikom dijelu čovječanstva.
Armenski narod do danas njeguje svoje pismo i jezik, a brojne sličnosti između armenske i hrvatske kulture, arhitekture i umjetnosti i povijesti još čekaju svoje istraživače, pa je održani susret jedan od poticaja nastavka i širenja armensko-hrvatske suradnje.
‘Gospodine, molimo Te za prvu kršćansku Crkvu u Armeniji, za armenski narod u pokrajini Artsakh,
koji je već više od pola godine u potpunoj blokadi, bez hrane, struje, vode, a uništene su i crkve i
kulturni spomenici, te mu je potrebna humanitarna pomoć. Neka drevna Armenija ostane vjerna, kao i
mnogo puta tijekom svoje mučeničke povijesti, te izdrži sadašnje patnje i kušnje, a sve nas potakni da
im budemo bliži u molitvi i pomoći, molimo Te!
