10 ožu Program 25. svečanosti Pasionske baštine
Program 25. svečanosti Pasionske baštine predstavljen je na konferenciji za novinare u srijedu 9. ožujka u Muzeju Mimara u Zagrebu. Riječ dobrodošlice uputila je ravnateljica Mimare mr. Lada Ratković-Bukovčan te je izrazila radost zbog nastavka suradnje s Udrugom Pasionska baština, organizatorom svečanosti. Istaknula je kako je u sklopu svečanosti ovo osamnaesta godina suradnje, a kao i ranijih godina i ove godine je upravo Mimari pripala čast samoga otvorenja. “Vjerujem da dosadašnja suradnja koja je u naš muzej dovela doista remek-djela suvremene hrvatske umjetnosti, bilo da je riječ o izložbama eminentnih hrvatskih umjetnika, bilo da je riječ o mladim umjetnicima s Akademije likovnih umjetnosti, uvijek smo znali i bili sigurni da ćemo se susresti s odličnim visokokvalitetnim izložbama. Želja mi je čestitati na 25 godina neposustale aktivnosti i sigurna sam da ćemo i idućih godina imati prilike susresti se u našem muzeju s krasnim segmentima bogatog programa svečanosti”, rekla je Ratković-Bukovčan.
Predsjednik Udruge Pasionska baština mr. Jozo Čikeš istaknuo je kako je riječ o posebnoj godini u kojoj se obilježava 25. obljetnica kontinuiranog rada te je izrazio nadu da će ova obljetnica imati odjeka u javnosti. U osvrtu na program rekao je, kako je on na tragu već uobičajene koncepcije, tj. multimedijskog pristupa fenomenu pasije. “No, ovoga puta smo se ‘usudili’ nešto ponoviti. Naime, do sada nismo ponavljali programe, ali budući da je ovo 25. obljetnica činilo nam se da bi trebalo učiniti retrospektivu na one događaje ili programe ili djela i kompozicije koji su ostavili snažan pečat”, rekao je Čikeš. Istaknuo je da je ovogodišnju manifestaciju prepoznala i Turistička zajednica Zagreba te će na poseban način promovirati određene programe.
Čikeš je izvijestio da su za ovogodišnji natječaj za književnu nagradu na temu “Pasije” pristigli radovi 43 ugledna hrvatska književnika. Radovi su morali biti zbirka pjesama, roman, drama ili sl. Rezultati će biti obznanjeni 23. ožujka na “Lirici Velikoga petka” u Društvu hrvatskih književnika s kojim je i ostvarena suradnju u organizaciji natječaja. Čikeš je obznanio da će se ove godine prvi puta dodijeliti nagrada “Ljubo Stipišić Delmata”. Pojasnilo je da se zbog osebujne ličnosti Stipišića razmišljalo u koje područje stvaralaštva smjestiti nagradu. Na kraju je odlučeno da to bude glazbeno. Na tom tragu nagrada će biti dodijeljena jednom skladatelju u srijedu 16. ožujka u večernjem programu u crkvi Sv. Blaža, kada je na repertoaru oratorij “Zadnja postaja” Ive Nižića.
Kraći osvrt na glazbena djela koja će biti predstavljena na ovogodišnjim svečanostima iznijela je prof. Jasenka Ostojić s Muzičke akademije. Najavila je da će se održati 14 glazbenih programa, od toga devet s klasičnim repertoarom, a kako priliči jubilarnom događanju na programu će se naći uspješnice od proteklih godina. Jedna od njih je “Stabat mater” Brune Vlaheka. Na taj način Pasionska baština iznova pokazuje koliko potiče stvaranje novih djela kako u drugim područjima umjetnosti, tako i glazbi, dodala je, te spomenula praizvedbu oratorija “Stabat mater” Tomislava Uhlika. Najveći događaj bit će izvedba oratorija “Pashalne slike” Anđelka Igreca u KD Vatroslav Lisinski. Spomenula je i vrlo uspješan nastavak suradnje s Muzičkom akademijom Sveučilišta u Zagrebu. Na ovogodišnjoj Pasionskoj baštini sudjelovat će solisti i ansambli, Komorni gudački orkestar, Komorni zbor i Barokni ansambl. Od drugih izvođača spomenula je zbor Capella Odak koji će kao i protekle godine otvoriti svečanosti.
Prof. Bojan Pogrmilović uputio je na činjenicu velikoga raspona glazbenoga programa: od pučkih pjevača, kvalitetnih amaterskih zborova, preko studenata s Muzičke akademije do Zagrebačke filharmonije. Istaknuo je kako je svake godine program sve bogatiji. Posebno važnim naveo je suradnju s Muzičkom akademijom “jer to daje dobar pedagoški okvir za nove glazbenike”. Govoreći o oratoriju “Stabat mater” Tomislava Uhlika, rekao je kako je to djelo nastalo u povodu 25. obljetnice Pasionske baštine i 40 godina Mješovitoga pjevačkog zbora KUD-a “INA” (osnovan 1976.). Djelo je pisano upravo za taj zbor i za određene soliste koji su potekli iz zbora.
Prof. Stanko Špoljarić govorio je o likovnom dijelu programa. Uz izložbu “Hosana Sinu Davidovu” koja otvara svečanosti, rekao je kako će to biti retrospektiva svega onoga ponajboljega što se u četvrt stoljeća događalo. Autori su odabrani po kriteriju da su nagrađivani na Pasionskoj baštini, potom da su umjetnici koji su imali samostalne izložbe, a bit će i neki koji su češće izlagali, ali nisu nagrađivani. Držali smo, poštujući sam kontinuitet, da autori koji su ostavili traga baš na ovoj manifestaciji budu zastupljeni. Ova izložba ima namjeru biti poticaj za jednu veliku izložbu moderne hrvatske sakralne umjetnosti koja nam nedostaje. Dakako, ova to izložba nema pretenziju biti, jer se držalo kriterija da na njoj sudjeluju umjetnici koji su ranijih godina izlagali na Pasionskoj baštini, a sigurno bi tu bilo još imena, rekao je prof. Špoljarić. Predstavio je i drugu skupnu izložbu “Ecce homo” na kojoj će u Galeriji “Zvonimir” biti predstavljena djela 33 autora na temu riječi iz Ivanova evanđelja po kojima je izložba i nazvana. Istaknuo je kako je to nastavak koncepcija ranijih godina kad su bile tematske izložbe poput “Posljednje večere” i “Večere u Emausu”, te “Križnoga puta”. Spomenuo je i druge izložbe, među kojima je posebno istaknuo izložbu kojom će završiti ovogodišnje svečanosti Pasionske baštine. Riječ je o izložbi studenata ALU “Križni put i izbjeglice”. Dakle, i u likovnom dijelu svečanosti vidimo cjelokupni pristup temi, od tradicionalnog, prepoznatljivog, do inovativnog, do likovne svježine, pa i određene mjere provokativnosti koja se može očekivati od likovne mladosti, zaključio je Špoljarić.
Program i programska knjižica jubilarnih Svečanosti Pasionske baštine dostupni su u elektroničkom obliku na mrežnim stranicama www.pasionska-bastina.com.