30 stu Proslava Gospe od Zdravlja
Stoljetna je tradicija da je franjevačka crkva na predjelu Dobri u Splitu središte različitih kulturnih događanja. Tako dokumentirano znamo da se od polovice 19. stoljeća, dakle u preporodnom razdoblju, uz stolnu crkvu sv. Duje, franjevačka crkva Gospe od Zdravlja najčešće spominje kao središte glazbenih zbivanja u gradu pod Marjanom. Narodnjački godovi, značajne obljetnice i pobjede obilježavale su se i uveličavale svečanim bogoslužjem na narodnom jeziku upravo u franjevačkoj crkvi na Dobromu (Mirjana Škunca, Glazbeni život Splita od 1860. do 1918.). Takav glazbeni i kulturni duh u spomenutoj crkvi, franjevci su neprekinuto sačuvali sve do danas. Uz to, oni su konstantno i pažljivo njegovali prijateljski odnos s važnim i uglednim hrvatskim umjetnicima. Plod takvih odnosa iznjedrio je dva značajna djela koji danas krase crkvu na Dobrome, jedno s područja likovne umjetnosti, a drugo s područja glazbe, monumentalnu fresku Krista Kralja Ive Dulčića i Kantata Gospi od Zdravlja za soliste, zbor i orkestar hrvatskog skladatelja Borisa Papandopula.
Glazbena tradicija u crkvi na dobrome ogleda se prije svega u brojnim koncertima i drugim kulturnim manifestacijama kroz čitavu građansku godina. Ona je osobito zapažena i pojačana u božićno vrijeme, a ponaosob za vrijeme priprave za blagdan Gospe od Zdravlja, u devetnici kada se gotovo svakodnevno upriličuju najrazličitije glazbene priredbe, počam od dječjih zborova, mješovitih zborova različitih uzrasta i staleža, solističkih recitala na orguljama i klaviru, klapskih cjelovečernjih nastupa do koncerata recentnih opernih solista. Devetnica Gospi od Zdravlja ima dva dijela, duhovni i kulturni. Duhovni dio devetnice započinje molitvom krunice prije mise, zatim misom na kojoj pjevanje već tradicionalno predvode zborovi redovnica splitskih samostana s područja župe Gospe od Zdravlja, zbor sestara milosrdnica, zbor sestara Službenica Milosrđa (Anćele), zbor lovretskih sestara franjevaka, zbor franjevačkih bogoslova, dječji zborovi osnovnih škola s područja župe Gospe od Zdravlja te zborovi matične župe. Misna slavlja u devetnici predvodili su odgojitelji mladih franjevaca iz provincijskih zavoda sjemeništa, novicijata i klerikata, fra Ivan Režić, fra Ivan Maletić, fra Ivica Udovičić i fra Ivica Jurić. Na sam blagdan jutarnju misu predvodio je nadbiskup mons. Marin Barišić, a večernju provincijal fra Joško Kodžoman. Na misama su pjevali zborovi Gospe od Zdravlja pod ravnanjem fra Stipice Grgata uz orguljsku pratnju s. Zorislave Radić.
U drugom dijelu devetnice redaju se glazbene priredbe. Ove godine koncertni dio bio je nešto kraći nego prethodnih godina. Na prvi dan devetnice predstavili su se najmlađi, pet dječjih zborova, četiri zbora osnovnih škola i sam dječji zbor te župe Gospe od Zdravlja. Zborovi su svojim i lijepim pjevanjem obogatili nazočno mnoštvo vjernika, roditelja, rodbine, nastavnika i prijatelja. Svaki je otpjevao po dvije skladbe marijanskog sadržaja. Hvale je vrijedno da voditeljice zborova uspijevaju s najmlađima uvježbati tako zahtjevne skladbe. Sve se to moglo osjetiti na spontanom i dugotrajnom pljesku publike kojim je nagradila mališane.
Drugi cjelovečernji koncert priredio je u samostanskoj pinakoteci mladi splitski pijanist Mladen Grgić. Umjetnik je za tu prigodu pripremio nadasve zahtjevno klavirsko djelo J. S. Bacha Goldbergove varijacije (Die Goldberg Variationen) BWV 988. Nakon više od jednoga sata glazbe, Grgić je manirom zrelog umjetnika i briljantnom tehnikom na završetku izlaganja toga virtuoznog djela ostavio nazočnu publiku bez daha i punu divljenja.
Treće koncertne večeri, već drugu godinu zaredom, u crkvi na Dobrome radosno daruju svoj koncert Gospinim štovateljima splitski operni pjevači. Uz klavirsku pratnju Tetyane Borchagivske ovoga puta su otpjevali po dvije skladbe Terezija Kusanović, mezzosopran, Ana Malovan, sopran, Špiro Boban, tenor, Vinko Maroević, tenor i Božo Župić, bas. U tom koncertu umjetnici su svojim sjajnim kreacijama splitskoj široj publici podarili mogućnost da izbliza doživi ljepotu opernih glasova i njihove pjevačke interpretacije. Jedna iznimno lijepa koncertna večer.
Posljednja koncertna priredba pripala je najeminentnijim muškim i ženskim klapama iz Splita i okolice. Nastupilo je pet klapa, „Neverin“, „Kampaneli“, „Podvorje“, „Luše“ i „Contra“. Danas, kad su mnoge klape krenule u komercijalu, ovaj je koncert pokazatelj da još uvijek u nekim klapama tinja onaj iskonski duh ljepote klasične klapske pjesme. U obradama tradicijskih marijanskih pjesama koje su nam dobro poznate, klapskim višeglasnim slogom i profinjenom interpretacijom sama melodija i tekstualni predložak dobivaju sasvim novu dimenziju. Sve konferanse navedenih večer besprijekorno je vodila Suzana Mihaljević.
Fra Stipica Grgat