24 sij Otvorene su prijave za 13. Međunarodno natjecanje pjevačkih zborova Zadar!
Podsjećamo Vas da je rok za slanje prijava za 13. Međunarodno natjecanje pjevačkih zborova do 31. siječnja 2023. godine.
Prijavnici je moguće pristupiti na poveznici:https://www.zadarchoirs.com/hr/prijavnica/?lang=hr
Zborovi će nastupati pred međunarodnim stručnim povjerenstvom, a tri zbora s najvećim brojem osvojenih bodova natjecat će se za Veliku nagradu Grada Zadra u iznosu od 3.000 eura. Zborovi se također mogu prijaviti na natjecanje putem video snimke.
13. Međunarodno natjecanje pjevačkih zborova će se održati u romaničkoj crvki sv. Krševana. Crkva svetoga Krševana dobila je ime po jednom od svetaca zaštitnika grada Zadra, a 1175. godine posvetio ju je zadarski nadbiskup Lampridije. Izgrađena je na mjestu rimskog emporija te crkve svetoga Antuna Pustinjaka iz 6. stoljeća. Sveti Krševan izgrađen je u 10. stoljeću s kasnijim pregrađivanjem, povećanjem i posvećenjem. Danas je jedini preostali dio nekadašnjeg velikog srednjovjekovnog muškog benediktinskog samostana. Godine 1387. u crkvi svetoga Krševana pokopana je hrvatsko-ugarska kraljica Elizabeta Kotromanić, kasnije prebačena u baziliku Székesfehérvár. Uz zadarsku katedralu svete Stošije, ova crkva predstavlja najznačajniji spomenik romaničke umjetnosti u Dalmaciji.
Crkvu odlikuje izvrsna akustika koja je posebno pogodna za zborske izvedbe. Sigurni smo da će se svi zborovi sudionici Natjecanja u ovom izuzetnom prostoru predstaviti sa svojim najboljim izvedbama.
Na ovogodišnjem natjecanju pjevačkih zborova svakom zboru se poklanja primjerak Antologije hrvatske zborske glazbe, izbor najznačajnijih hrvatskih zborskih skladbi urednice Jasenke Ostojić.
S idejom Antologije kao izvorom literature za domaće i inozemne zborove i sa željom da hrvatska zborska glazba bude značajnije prisutna ne samo na Međunarodnom natjecanju pjevačkih zborova u Zadru već i na širokom međunarodnom planu, birane su isključivo skladbe a cappella za mješoviti, muški i ženski zbor. Pri konačnom izboru 14 skladbi vođena je briga o zastupljenosti djela različitih tehničkih zahtjeva i kompleksnosti. Izdanju se nastojao dati ujednačen izgled i uskladiti s time notni tekst. Sve oznake u notama su talijanske kao univerzalne, a prijevod vodi tome da sadržaj Antologije bude pristupačan i razumljiv široj javnosti.
U izboru su djela uglednih hrvatskih skladatelja čije je stvaralaštvo ostalo trajno zabilježeno u povijesti hrvatske glazbe. Prateći kronološki red, zbirka započinje skladbom Ego sum qui sum Julija Skjavetića, jednog od naših najvrjednijih renesansnih skladatelja iz šesnaestog stoljeća. Potom, tu su nezaobilazni zbor U boj Ivana pl. Zajca, Mjesečina, iz Tri pejsaža Blagoja Berse, Večernje zvono Josipa Hatzea, potresna tužaljka Ćaće moj Ivana Matetića Ronjgova, Ispovjem se tebje op. 25 Krste Odaka, Brodarska iz Primorske suite Jakova Gotovca, međimurska Voda zvira iz kamena Josipa Štolcera Slavenskog, Na večer, 4. stavak ciklusa Okolo žnjačkog venca Zlatka Grgoševića, Naricaljka Josipa Vrhovskog, Kad igra kolo iz ciklusa Svatovske pjesme Borisa Papandopula, Voćka poslije kiše iz Dvije lirske slike Adalberta Markovića, Višeslavova krstionica Antuna Doličkog i naposljetku, Crn-bel Igora Kuljerića, skladatelja čije djelovanje seže i u 21. stoljeće.
Sve skladbe Antologije vrijedna su djela u opusima njihovih stvaratelja potvrđena koncertnom praksom kroz decenije, a negdje i stoljeća, jednako živo komunicirajući sa svojim davnim suvremenicima kao i s današnjom publikom. Stalno prepoznavanje u generacijama slušatelja i odolijevanje vremenskom žrvnju krajnji su testovi za svaku vrijednost, pa tako i glazbenu, po čemu skladbe u Antologiji zasluženo uživaju svoje mjesto.
Iz recenzija
Ne dvojim da će ova zbirka biti poticaj brojnim dirigentima, pjevačima i zborovima, no isto tako smatram da će biti i vjetar u leđa mladim skladateljima i potaknuti ih na stvaranje novih djela na području zborske glazbe.
Ivan Repušić
Ova je zbirka višestruko korisna i potrebna – obraćajući se širokom krugu od amatera do profesionalaca, s pročišćenim tekstom i dobrim odabirom skladbi, zahvativši u povijesni kontekst kako bi pokazala put kojim vokalna glazba kroči sve do naših dana.
Tomislav Fačini