Naša izdanja

Knjiga maestra Miroslava Martinjaka, Gregorijansko pjevanje – Baština i vrelo rimske liturgije, Zagreb, 1997., 282. str., prva je knjiga u izdanju, Hrvatskog društva crkvenih glazbenika. Obrađuje gregorijansko pjevanje unutar cjelokupne zapadne liturgijske baštine. U drugom poglavlju autor izlaže semiologiju gregorijanske notacije, prema Eugenu Cardinu i nekih drugih autora. Obrađuje notaciju iz St. Gallena i Laona. Knjiga je podijeljena na 7 poglavlja; 1. Povijesni pregled, 2. Semiologija gregorijanskog pjevanja (adijastematska notacija), 3. Kvadratna notacija (dijastematska notacija), 4. Gregorijanski oblici 5. Modalitet, 6. Psalmodijski tonusi, 7. Dirigiranje gregorijanskih napjeva.
Maestro M. Martinjak profesor crkvene glazbe, predaje na Katoličkom bogoslovnom fakultetu i Institutu za crkvenu glazbu „Albe Vidaković“ Sveučilišta u Zagrebu.

Dječje strune raspjevane vjere, autora Miroslava Martinjaka. Zagreb, 1998., 119 str. Knjiga je podijeljena na četiri djela; Misa za djecu, Duhovske, Dječji moteti, Nikolinjske. Sve su skladbe u notnom zapisu. Izdavač Hrvatsko društvo crkvenih glazbenika.

Udžbenik autora Bonifacia Baroffia, 1996. pod nazivom Musicus et cantor – Gregorijansko pjevanje i monaška tradicija, prijevod s talijanskog prevele: Gabrijela s. Vlasta Tkalec i Ruža s. Domagoja Ljubičić, Zagreb, 2001. Udžbenik služi studentima kao pomoć u studiju.
Nakladnik: Hrvatsko društvo crkvenih glazbenika i Institut za crkvenu glazbu „Albe Vidaković“ Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Zbornik latinskih i hrvatskih crkvenih napjeva koji su okupljeni u 8 skupina od kojih se prva četiri poklapaju s razdobljima crkvene godine: adventski (I), božićni (II), korizmeni (III), uskrsni (IV), za nedjelje kroz godinu (V), o Blaženoj Djevici Mariji (VI), o svecima (VII) i za pokojne (VIII), a na kraju slijede razni dodaci. Pisani su u kvadratnoj, odnosno romboidnoj notaciji.

Ovo, treće izdanje Cithare, dopunjeno je napjevima koji su se po svom stilu uklapali u stvaralačku sredinu 18. stoljeća. 1998. godine objavljeno je i faksimilno izdanje Cithare pod uredništvom Milana Moguša i Lovre Županovića u izdanju HAZU, Instituta za crkvenu glazbu “Albe Vidaković”, KBF-a Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatskog društva crkvenih glazbenika.

Za desetu obljetnicu djelovanja mješovitog zbora „Bašćina“, dr. fra Izak Špralja objavio je knjigu, monografiju – 173 str. s CD-om „U se vrime godišća“ (In hoc anni circulo) – studije hrvatske božićne pjesme, u izdanju Hrvatskog društva crkvenih glazbenika. Nosač zvuka snimljen je u crkvi Sv. Franje Ksaverskoga u Zagrebu 2005. godine, a sadrži 32 napjeva. Autor je u knjizi objavio pretiske najstarijih napjeva te najpopularnije hrvatske božićne pjesme, koja se – prema njegovim istraživanjima – najranije spominje u 11. stoljeću. Muzikolog, dr. Izak Špralja bio je dugogodišnji profesor na Institutu za crkvenu glazbu “Albe Vidaković” Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Jedan je od osnivača Hrvatskog društva crkvenih glazbenika.

Franjevci uz orgulje, autora fra Petra Antuna Kinderića. Izdavač Hrvatsko društvo crkvenih glazbenika, 2006. Broj stranica 235. U knjizi se nalazi veliki broj orguljaških skladbi, notnog zapisa, imena skladatelja, glazbenika – franjevaca koji su se bavili orguljaškom glazbom.

Notni zapis litanija iz Herecegovine je knjiga don Nike Luburića, 2006., a izišla u izdanju Hrvatskog društva crkvenih glazbenika. Zauzetošću za liturgijsko-glazbene vrijednosti hercegovačkog podneblja Niko Luburić zapisao je napjeve Litanija Presvetog Srca Isusova, Lauretanskih litanija, Litanija sv. Josipa i Litanija Svih Svetih onako kako se od davnina pjeva u Hercegovini. Hercegovački vjernički puk rado pjeva litanije na ovaj napjev i time iskazuje na poseban način svoju vjekovnu pobožnost prema Bogu, Blaženoj Djevici Mariji i Svecima. Don Niko Luburić završio je studij crkvene glazbe na Institutu za crkvenu glazbu „Albe Vidaković“ Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu 1993. godine i postigao naslov diplomirani crkveni glazbenik – Artifex musicae sacrae.

Knjiga je u izdanju Hrvatskog društva crkvenih glazbenika tiskana krajem 2006. godine.
Autor teksta je Đuro Rajković, posljednji učenik i pomagač, prepisivač i suradnik Stanislava Prepreka. Knjiga na 180 stranica u 10 poglavlja, donosi životni put Stanislava Prepreka te brojne njegove talente i nadarenosti za koje mnogi nisu ni znali. Tako spoznajemo Prepreka ne samo kao skladatelja i to naročito crkvene glazbe, već kao vrsnog improvizatora na orguljama i na klaviru, kao pjesnika, kao likovnjaka, te kao knjižničara i pedagoga. Kao skladatelj djelovao je 64 godine, kao učitelj gotovo 30 godina, kao orguljaš 11 godina, kao zborovođa 39 godina, te kao knjižničar 19 godina. Posebno je zanimljiv zadnji dio knjige gdje drugi glazbenici, kolege, skladatelji, zborovođe, orguljaši pišu o Stanislavu Prepreku. U 11 poglavlju pod nazivom dodaci, nalaze se popisi djela S. Prepreka i to; popis crkvenih skladbi, popis svjetovnih skladbi, popis harmonizacija, popis prijepisa, popis književnih ostvarenja, te popis literature o Stanislavu Prepreku.

Knjiga je u izdanju Hrvatskog društva crkvenih glazbenika tiskana krajem 2006. godine.
U nakladi Hrvatskog društva crkvenih glazbenika izišla je knjiga – priručnik: Psalmodija u euharistijskom slavlju i Časoslovu. Zagreb, 2007. Autorica knjige je Ruža s. Domagoja Ljubičić, profesorica na Institutu za crkvenu glazbu „Albe Vidaković“ u Zagrebu. Autorica u priručniku izlaže povijesno-kronološki razvoj liturgijskog pjevanja uopće, uključujući i poglavlje koje donosi napjeve za Misu s posebnim osvrtom na psalmodiju. Časoslov je, kao službena molitva Crkve, prikazan s povijesnoga, a napose melodijskoga i liturgijskog gledišta. Završni dio donosi notni prikaz uz usporedbu stare i suvremene notacije, u kojoj su prisutna sva tri oblika psalmodije: jednostavna, namijenjena pjevanju za Časoslov, svečana za Evanđeoske hvalospjeve, te ukrasna za Introite i Communio. Ruža, s. Domagoja Ljubičić pripada Družbi sestara Klanjateljica Krvi Kristove. Od 1990. godine radi na Institutu za crkvenu glazbu „Albe Vidaković“ Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Godine 2007. snimljen je nosač zvuka Psallite Deo nostro u izdanju je Hrvatskog društva crkvenih glazbenika. Institut za crkvenu glazbu „Albe Vidaković“ Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu postoji od 1962. godine i jedina je ustanova u Hrvatskoj koja sustavno njeguje i promiče crkvenu glazbu u svim njezinim vrstama i stilovima. Rad Instituta usmjeren je i na pedagoško obrazovanje crkvenih glazbenika. Izuzetno vrijedan nosač zvuka pjeva mješoviti zbor Instituta za crkvenu glazbu „Albe Vidaković“. Dirigent i umjetnički voditelj je Danijela Župančić, prof., pratnja na orguljama, Neven Kraljić, prof., a producent doc. mr. art. Ruža s. Domagoja Ljubičić. Cijeli program snimljen je u zagrebačkoj katedrali, a repertorij je isključivo iz područja Musicae sacrae hrvatskih skladatelja, uz jednoga stranog autora.
Nosač zvuka sadrži: O antifone (M. Martinjak), Božja ljubav sveta (N. Njirić), Slava Bogu – božićna pastorella (L. Županović), Isus Krist (A. Klobučar), Benedicam Dominum (V. Jelić), Molitva (F. Dugan), Misa u čast sv. Andrije (K. Kolb), Cum invocarem (V. Lisinski), Već zora rumen prosipa (M. Lešćan), Uskrsnu Gospodin od mrtvih (Š. Marović), Blagoslovljen uvijeke (A. Igrec) i Magnificat (M. Manganelli).

Autorica Gabrijela s. Vlasta Tkalec izlaže nadasve vrijednu knjigu na temu: Gregorijansko pjevanje, usmena predaja i zapis, Zagreb, 2008., 77 str. Knjiga ima više cjelina; Razvoj pjevanja između usmenog improviziranja i zapisa – Povijesni pregled, Glazbena baština, Počeci bilježenja gregorijanskih melodija, Glazbena notacija, Narav rukopisa – Kodeksa, Kvadratna notacija, Pomoćni elementi kvadratne notacije, Neuma, Najvažniji crkveni dokumenti o liturgijskom pjevanju, Priručnici-Vatikanska izdanja, Izdanja Opatije Solesmes.
Nakladnik Hrvatsko društvo crkvenih glazbenika. Gabrijela, s. M. Vlasta Tkalec, članica je Družbe sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskoga. Od 1987. do 2009. godine radila je kao profesorica na KBF-u Sveučilišta u Zagrebu, Institut za crkvenu glazbu „Albe Vidaković“.

U nakladi Hrvatskog društva crkvenih glazbenika, Zagreb, 2009. izdana je knjižica s notama hrvatskih pučkih misa namijenjena liturgijskom pjevanju. Riječ je o ponovljenom izdanju Hrvatskih pučkih misa koje je dopunjeno sa šest novih misa.
Pjesmarica je mekog uveza, prvenstveno namijenjena pjevačima. Dopunjeno izdanje, međutim, sadrži i orguljsku pratnju za šest novih misa. Izdanje sadrži ukupno dvadeset misa. Glazbenu korekturu uradile su: doc. mr. art. Gabrijela s. Vlasta Tkalec i doc. mr. art. Ruža s. Domagoja Ljubičić.

Crkvene popijevke iz Hercegovine, Zagreb-Sarajevo, 2010., zbirka je osam autorskih i sedamnaest pučkih crkvenih napjeva koje je s područja Hercegovine prikupio i harmonizirao don. Niko Luburić. Pučki crkveni napjevi, koji su objavljeni u hrvatskoj liturgijskoj pjesmarici Pjevajte Gospodu pjesmu novu, Vlastitosti BK BiH (Zagreb – Sarajevo, 2003. i 2008.). Uz pučke crkvene napjeve zbirka sadrži i osam autorskih skladbi s područja Hercegovine koje je N. Luburić harmonizirao i upotpunio orguljskim uvodima i završetcima. Knjiga je izišla 2010. u izdavaštvu HKD Napredak i Hrvatskog društva crkvenih glazbenika.

Zlatna prošlost. Izdavačka djelatnost Hrvatskog društva crkvenih glazbenika, Zagreb, 2013., 198 str. Monografija prigodom 50. obljetnice postojanja Instituta za crkvenu glazbu „Albe Vidaković“ Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (ur. Katarina Koprek, Ruža Domagoja Ljubičić i Marija Ferlindeš) prikazuje osnutak, rast i djelovanje Instituta za crkvenu glazbu „Albe Vidaković“. Nakon povijesnog pregleda prikazan je popis svih profesora, djelatnika i studenata uz biografiju predstojnika Instituta i istaknutih članova profesorskog zbora. Kraj knjige posvećen je djelatnosti Instituta, koja je prikazana kroz kronološke izvještaje o radu istoga te kroz njihovu izdavačku djelatnost.

Niko Luburić Nove duhovne popijevke i neke prigodne (harmonizacije), nakladnici: Hrvatsko društvo crkvenih glazbenika i Hrvatsko kulturno društvo Napredak, Zagreb – Sarajevo, 2014. Zbirka »Nove duhovne popijevke i neke prigodne« sastavni je dio hrvatske liturgijske pučke pjesmarice »Pjevajte Gospodu pjesmu novu« uvrštena u vlastitosti Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine. Nakon ponovljenoga izdanja te pučke pjesmarice dugo se već čeka ponovno tiskanje kantuala »Pjevajte Gospodu pjesmu novu«, posebno zbog dodatka novih popjevaka u tom proširenom izdanju pjesmarice. Zbirka ima 20 popjevaka i četiri u Dodatku, koje je N. Luburić također harmonizirao.

Katarina Koprek, SNAGA PJEVANE RIJEČI Paleografsko-semiološke prosudbe srednovjekovnih gregorijanskih napjeva, nakladnik Hrvatsko društvo crkvenih glazbenika, Zagreb, 2013.

U knjizi se temeljito i sustavno kroz pet poglavlja izlaže razvoj gregorijanske monodije, od stvaranja repertoara i prenošenja usmenim putem do glazbenog zapisa grafičkim znakovima (neumama) iznad liturgijskog teksta. U svjetlu znanosti gregorijanske paleografije proučavaju se različiti drevni sustavi notacija i njihovi grafički oblici, njihova povijest i geografska rasprostranjenost, a time i njihov povratak slušnom polju – otkrivanja melodijske linije u odnosu na liturgijski tekst (neuma-tekst-melodija) u svjetlu znanosti gregorijanske semiologije a u svrhu interpretacije gregorijanskih napjeva.

Život obilježen križem i glazbenom umjetnošću u izdanju Hrvatskog društva crkvenih glazbenika, Zagreb, 2015. Autori monografije Tihomir Prša, prof., doc. mr. art. Ruža s. Domagoja Ljubičić i Ines Fočić, prof. – za koju su još tekstove napisali Jelena Blašković, prof., Jelica Bojić, prof., prof. mr. art. Miroslav Martinjak, Marija Ivšić, Vlatko Bilić i o. Mirko Pšag – oživjeli su sjećanje na M. Ivšića, svećenika, mučenika, crkvenog glazbenika, otrgnuli ga zaboravu i podarili javnosti istraživački rad. Valja istaknuti da osim prvog povijesnog tekstnog dijela, drugi dio donosi izbor Ivšićevih skladbi, dragocjeni notni materijal prepisan i prilagođen za svakidašnju upotrebu. Skladbe su podijeljene u nekoliko kategorija, a odnose se na duhovne, tj. liturgijske zborske skladbe, solo pjesme, te dvije solističke orguljske skladbe.

Na nosaču zvuka zagrebačkog orguljaša Božidara Ljubenka predstavljen je niz skladbi za orgulje hrvatskih skladatelja, kojim se ujedno po prvi put u okviru jednog solističkog albuma prezentiraju skladatelji kao i moćni zvuk orgulja župne crkve sv. Nikole Tavelića na Kustošiji u Zagrebu. Spomenute orgulje izgradio je njemački graditelj Julius Wolfgang Braun 2001., te je tim instrumentom obilježen početak pojačanog perioda gradnje novih orgulja u Zagrebu nakon višegodišnje stanke uzrokovane raznim razlozima, među kojima svakako treba istaknuti i razdoblje Domovinskog rata. Gradnja orgulja u pravilu je intenzivan i financijski zahtjevan poduhvat, a jednom dovršen instrument nedvojbeno utječe na sredinu u kojoj je postavljen, mijenjajući dotadašnju zvukovnu sliku, ali i glazbenu praksu te sredine. Tako je bilo i s orguljama župne crkve sv. Nikole Tavelića: s dispozicijom od 40 registara, mehaničkom svirnom  trakturom, te tada najsuvremenijim digitalnim sustavom za upravljanje registarskim kombinacijama, ove su orgulje bile potpuni novum u zagrebačkoj sredini u čijem orguljskom pejzažu uglavnom dominiraju instrumenti elektro-pneumatskog tipa s manjim brojem kombinacija. Iz reprezentativne vizure instrumenta uočljiv je i za hrvatsku sredinu netipičan princip koncipiranja orgulja po modelu zvukovnih polja (njem. Werkprinzip), karakterističan za orgulje sjevernonjemačkoga baroka: u ogradi kora tako se nalazi zasebni leđni pozitiv (njem. Rückpositiv), a svirale dva preostala manuala i pedala smješteni su u odvojenim kućištima na lijevoj i desnoj strani pjevališta. Veličina instrumenta također je reprezentativna, barem za hrvatske pojmove, što se u akustičnom prostoru župne crkve sv. Nikole Tavelića može jako dobro primijetiti. U sredini u kojoj još ni danas nemamo potpuni pregled ukupnog stvaralaštva za orgulje, ovaj je nosač zvuka dobrodošao u smislu portretiranja dijela bogatog repertoara domaćih skladatelja.

Izdanje je objavljeno 2017. godine u sklopu izdavačke djelatnosti  Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu  i  Hrvatskog društva crkvenih glazbenika, a sadrži uvodnu studiju o Pjevačkom društvu „Vijenac“ te notno izdanje svih skladbi koje je I. pl. Zajc posvetio Društvu.
U uvodnoj studiji autorica i urednica prof. dr. sc. Katarina Koprek izlaže povijesne poveznice Ivana pl. Zajca i pjevačkog društva „Vijenac“ te njihovu ulogu u razvoju glazbenog stvaralaštva od ilirskog doba, pa sve do kraja 19. stoljeća. Uz to što je Zajc bio ravnatelj glazbene škole Glazbenoga zavoda i dirigent svečanih misa u zagrebačkoj Prvostolnici manje je poznat podatak da je upravo on suutemeljitelj časopisa za crkvenu glazbu „Sv. Cecilija“. Također vrijedi podsjetiti i na njegov interes za religioznu odnosno sakralnu glazbu: u njegovu impozantnom opusu (od oko 1000 naslova) oko 120 naslova pripada sakralnoj tematici.
U drugom dijelu (notnog) izdanja kronološkim redom nastanka izloženo je svih osam skladbi Ivana pl. Zajca posvećenih pjevačkom društvu „Vijenac“, a uredile su ga prema uzoru na autograf urednice Ines Fočić, prof.  i izv. prof. art. Viktorija Čop.
Objavljivanje i prva suvremena praizvedba sakralne glazbe Ivana pl. Zajca  (gotovo nepoznate hrvatskoj glazbenoj i crkvenoj javnosti) s muzikološkog i umjetničkog aspekta pridonosi obogaćivanju, očuvanju i promociji hrvatske kulturne baštine!

Početkom listopada 2019. izišla je iz tiska knjiga Nike Luburića Da se ne zaboravi, II. knjiga, Glazbena izvješća iz Sarajeva i Mostara 2008.-2018. koju je izdalo Hrvatsko književno društvo Sv. Jeronima iz Zagreba u suizdanju Hrvatskog društva crkvenih glazbenika iz Zagreba. Knjiga opisuje glazbene nastupe solista, zborova i orkestara u više gradova i mjesta Bosne i Hercegovine. Pogovore ovoj knjizi dali su prof. mr. art. Miroslav Martinjak, doc. mr. art. Ruža s. Domagoja Ljubičić i prof. don Ilija Drmić. Autor je uz ovu knjigu objavio još pet vlastitih djela, te šest kao supriređivač. Posebna je vrijednost ove knjige jer sadrži „brojna izvješća kulturnog, vjerskog i glazbenog života iz Bosne i Hercegovine, što će biti dostupna čitatelju, povjesničaru, muzikologu na jednome mjestu kao vrijedan spomenik bosansko-hercegovačkih Hrvata od Mostara do Sarajeva, kao i svih zanimanika iz Hrvatske i drugih država gdje žive i rade Hrvati“ (prof. mr. art. Miroslav Martinjak). Knjiga se može nabaviti u Hrvatskom književnom društvu Sv. Jeronima u Zagrebu i kod autora.